IZLOŽBA RONALDA ALEKSANDRA LINDGREENA

Premda je ljeto i vrijeme godišnjih odmora, zlatarska Galerija izvorne umjetnosti nastavlja s izložbenim aktivnostima. U petak, 27. srpnja 2018. godine, u 19,00 sati bit će otvorena samostalna izložba Ronalda Aleksandra Lindgreena. Slikar je  nizozemsko- hrvatskoga podrijetla. Rođen je 1975. u Celju. Dio djetinjstva proveo je u Zagrebu, a odrastao je u Hagu, u Nizozemskoj. Diplomirao je vizualnu umjetnost 2001. godine na Akademiji Willem de Kooning u Rotterdamu. Od tada djeluje kao samostalni umjetnik.

Radi slike, kolaže, video uratke i instalacije, a glavna mu je tematika ženski akt. Od 2000. godine izlaže u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji,  Belgiji,  Francuskoj i Hrvatskoj, u kojoj trenutno živi (Krapinske Toplice).

Zaustavljanje pred slikama Ronalda A. Lindgreena neće nas ostaviti nimalo ravnodušnim. Više je razloga tome. Prvo je motiv slike i drugo način njezine interpretacije. U svojem  životnom okruženju, prekrasnih vizura obronaka nadomak Zagreba, uz suprugu Francuskinju Elsu, profesoricu kroatistike, svojem slikarskom umu ostavlja dovoljno prostora za promišljanje svojih umjetničkih djela. Bilo bi za očekivati da će se u njegovom umjetničkom izričaju pronaći utjecaj ili trag njegova djeda, značajnog nizozemskog slikara Ronalda Lindgreena (1916.-1999.), no to se nije dogodilo , osim prisutne djedove sintagme u njegovu  umjetničkom stvaralaštvu: “Umjetnost treba govoriti, inspirirati, ostaviti dojam…” ( Edita Janković Hapavel,viša kustosica Muzeja Grada Đurđevca).

Tema akta, kako slikar naglašava , daje mu mogućnost da zadovolji svoju strast prema elementima forme – liniji i boji. Upravo će ta linija i boja postati njegovim interesom kako u uljima na platnu, tako i kroz seriju akvarela ženskih portreta s naglašenim jakim obrisnim linijma očiju, obrva, usnica. Ronald Aleksander Lindgreen uronjen je intimu, u bliskost s prikazanim, ne opterećujući se pri tome potrebom za modernim pesimizmom, brbljavom narativnošću ili varljivom angažiranošću. Još je jednom potvrđena misao Augustea Rodina o tome kako “ljudska nagost ne pripada ni jednom posebnom trenutku u povijesti; ona je vječna, i ljudi svih dobi mogu je promatrati s radošću”.  (Barbara Vujanović).

Izložba će biti otvorena do 27. kolovoza ove godine.

 

 

 

 

 

 

 

Odgovori

Dokumenti